Prag je glavni i najveći grad Republike Češke, demografskom veličinom te gospodarstvenim, znanstvenim i kulturnim značenjem, najvažnija urbana aglomeracija srednje Europe. Prag je političko i administrativno središte Češke u kojem je sjedište Češkoga Parlamenta, češkoga Predsjednika i češke Vlade. Nalazi se u srcu Europe, gdje živi oko 1 187 000 stanovnika. Kroz ovu europsku metropolu teče rijeka Vltava. Cijelokupna površina Praga iznosi 496 km2. Zahvaljujući svojoj ljepoti, fantastičnoj arhitekturi i povjesnom kompleksu, Prag je godine 1992. upisan na UNESCO-v popis svjetske zaštite.
Ovaj zlatni grad poznat je i pod nazivima: grad sa sto kula, majka gradova, severni Rim, kameni san, magičan grad, kruna svijeta, kulturni Prag. U njemu su svoju inspiraciju našli skladatelji Betoven, Čajkovski, Mocart, Smetana, Dvoržak, pisci Franc Kafka, Jaroslav Sajfert, F.M.Dostojevski, Karel Čapek, Jan Neruda, kipar A.Roden, astronomi Tiho Brahe i Johan Kepler, ali i umjetnici sa područja Mediterana i Balkana kao npr.slikar Vlaho Bukovac, redatelji Lordan Zafranović, Rajko Grlić, Emir Kusturica. U poznatoj praškoj pivnici u Fleku su 1911. osnovali splitski studenti „najbolji klub na svitu“ NK Hajduk.
Praška povijest započinje s osnivanjem Praškog zamka, 880. godine, kada je Prag postao sjedište najstarije češke dinastije, Premislovića (Přemysl). Osnivač dinastije je bio knez Borivoj, koji je ujedno i prvi kršćanski vladar grada. Prvo spominjanje Praga se pojavljuje u spisima arapsko-židovskog trgovca Ibrahima Jakuba, koji je boravio u Pragu 965. i 966. godine. U 13. stoljeću nastala su tri odvojena djela grada ispod Praškog zamka, svaki opasan zidinama i sa svojom vlašću: Stari grad iz 1230., Galski grad iz 1240. koji se krajem 13. stoljeća spojio sa Starim gradom i Mali grad iz 1257.
U vrijeme Karla IV, češkog kralja i cara Svetog rimskog carstva, koji je u Pragu osnovao najstarije sveučilište u Centralnoj Europi, 1348. i izgradio Novi grad i niz građevina javne namjene - Karlov most, Katedralu Sv. Vida, slavenski manastir i dr. Prag je tada imao 40 tisuća stanovnika, zauzimao je površinu od 8km² i predstavljao je jedan od najvećih europskih gradova toga vrijemena. Od 1419. do 1434. je trajala Husitska revolucija, pod vođstvom Jana Husa, kada su se Česi, uglavnom seljaci i sitna buržoazija, borili za svoja politička prava. Osim Husa revolucionare je predvodio i Jan Žižka, koji je također postao nacionalni heroj.
Od 1526. Prag je bio sjedište Habzburške dinastije, međutim Česi su se borili protiv vladajuće dinastije i posle prve ozbiljnije revolucije, 1547. i poraza ustanika, građani Praga su izgubili dotadašnja politička prava. Zahvaljujući Imperatoru Rudolfu II (1576-1612.), koji je bio ljubitelj umjetnosti, kulturni život u Pragu nastavlja sa razvojom. Nakon neusjpeha najveće anti-habzburške revolucije, 1620. u bitci kod Bijelih Planina, Prag je izgubio političke privilegije, a idejne vođe naroda su bile prinuđene napustiti zemlju usled kontra-reformacije Katoličke crkve. Prag je tada definitivno prestao biti rezidencija Imperije, međutim posle Tridesetogodišnjeg rata nastavljena je rekonstrukcija praških građevina u karakterističnom stilu “praškog baroka”.
Česi su definitivno primili katoličku vjeru 1648. godine. Za vrijeme Sedmogodišnjeg rata Prusi su zauzeli Prag 1757. Imperator Jozef II je 1784. spojio četiri djela grada, Stari grad, Novi grad, Mali grad i Hradčane u jednu cjelinu - grad Prag, koji je postao centar privrednog razvoja i nacionalnog preporoda Češke. Ovaj proces je dostigao vrhunac 1848. posle oslobođenja države, a praćen je stvaranjem Nacionalnog kazališta(1881-1883.), osnivanjem Češkog sveučilišta (1882.) i Češke akademije znanosti i umjetnosti (1890.) i izgradnjom Nacionalnog muzeja (1890.).
Prag je 28. listopada 1918. postao glavni grad Čehoslovačke koja je nastala po raspadu Austro-Ugarske Carevine. Četiri godine kasnije, 1. siječnja 1922., Prag je okupio 37 gradskih cjelina, čime je stvoren moderni metropolis, koji je 1938. godine imao blizu milijun stanovnika. Hitlerove trupe su okupirale grad 15. ožujka1939. Anti-fašistička borba je trajala više od šest godina a objeležili su je zatvaranje češkog sveučilišta 17. studenog1939. i ubojstvo “protektora” R. Hajdriha 27. svibnja 1942. Vrhunac oslobodilačkih borbi je bio od 5-9. svibnja 1945.
Nakon izbora 1946. i zbivanja u veljači 1948., na vlast je došla Komunistička partija. Kasnije sa uspostavljanjem programa “Cesta ka socijalizmu”, dolazi do intenzivnog privrednog razvijanja, u Pragu je izgrađeno 150 tisuća stanova, metro, mostovi i infrastruktura ali je grad ipak počeo zaostajati za ostalim europskim metropolama. Pet članica Varšavskog pakta su okupirale Prag 1968. u znak odmazde zbog započetih političkih i kulturnih reformi češke vlade. U vrijeme normalizacije, od 1969-1989., došlo je do zaostajanja u privrednom razvoju i stagnacije u svim sferama života. Jedini uspješan proces u ovom periodu je rekonstrukcija starog, povjesnog jezgra Praga, čime je stvorena jedinstvena urbana cjelina sa više od dvije tisuće povjesno značajnih građevina i spomenika. Tako je Prag postao jedan od najznačajnijih kulturnih centara Europe.
Značajan povjesni obrt koji je doneo nadu u bolju budućnost Praga je bila “plišana revolucija” koja je započela 17. studenog 1989. demonstracijama na Vaclavskom trgu i dovela do slobodnih parlamentarnih i lokalnih izbora u ljeto i jesen 1990. godine. Posle raspada Čehoslovačke, 1. siječnja 1993. Prag je postao glavni grad Češke republike, koja od tada doživljava intenzivan ekonomski razvoj.
